Kažu da je ljudska vrsta nastala prije malo više od tri milijuna godina. Ako je to istina, u Hrvatskom Zagorju vinova loza je najmanje četiri puta starija od nas. Dokazuje to okamina lozina lista stara između 12 i 14 milijuna godina izložena u Hiži vinove loze u Radoboju. Riječ je o najstarijem europskom fosilu loze, a Hiža je interpretacijski centar otvoren 2021. i posvećen ovom iznimno vrijednom, a relativno nepoznatom nalazu oko kojeg je isprepletena priča o lozi i vinu, podijeljena u četiri tematske cjeline.
Radoboj kao dokaz da loza u Hrvatskoj ima duboko vrijeme
U svijetu vinogradarstva često se govori o stoljećima tradicije, o sortama koje se prenose generacijama i o vještinama koje se bruse iz berbe u berbu. Radoboj tu perspektivu širi do granica koje je teško pojmiti: okamina lista pokazuje da je na ovom području vinova loza rasla u razdoblju koje se mjeri milijunima godina. Takva priča nije samo znanstvena zanimljivost, nego i snažan kulturni znak: područje Zagorja nije usputna točka na vinskoj karti Europe, nego prostor s dubokim prirodnim preduvjetima za razvoj vinogradarstva i vinarstva.
Upravo zato ovaj nalaz prirodno ulazi u širu priču o tome kako se u Hrvatskoj oblikovala kultura vina: od ranih civilizacija i trgovinskih putova, preko lokalnih običaja, do suvremene proizvodnje vina koja spaja znanje, tehnologiju i poštovanje prema terroiru.
Hiža vinove loze: četiri cjeline priče o vinu, sorti i običajima
Postav u Hiži vinove loze organiziran je kao pripovijedanje kroz četiri teme, koje posjetitelju približavaju povijest, sorte i svakodnevicu vezanu uz vinograd i podrum.
Povijest vina od Egipta do ilirskog doba
Prva cjelina govori o povijesti vina: od starog Egipta, preko antičke Grčke i Rima, sve do ilirskog doba. Time se loza smješta u širi europski i mediteranski kontekst, jer vino nije samo poljoprivredni proizvod, već dio civilizacijskog razvoja. U tom okviru lakše je razumjeti zašto se i danas u Hrvatskoj vinarstvo doživljava kao dio identiteta, a ne tek kao tržišna kategorija.
Belina starohrvatska i “zagorski Kazanova”
Druga cjelina posvećena je belini starohrvatskoj, popularno nazvanoj Zagorski Kazanova zato što je roditelj više od 80 danas poznatih plemenitih sorata vinove loze, među kojima su chardonnay, moslavac, frankovka i rizling. U kontekstu uzgoja i selekcije, ova priča pokazuje koliko su sorte i genetsko nasljeđe presudni za razvoj vinskih stilova kroz vrijeme.
Za vinogradare i ljubitelje vina to je podsjetnik da “moderne” međunarodne sorte imaju duboke korijene u europskim vinogradima te da se kvaliteta često gradi na neočekivanim povijesnim vezama. U praksi to utječe i na odluke o uzgoju vinove loze: koje sorte saditi, kako ih prilagoditi mikroklimi i kakav stil vina tražiti u podrumu. U tom kontekstu korisno je i razumjeti razvoj novih, otpornijih kultivara kao što su PIWI sorte.
“Bilikum” kao dio lokalne vinske kulture
Treća cjelina govori o “bilikumu”, zemljanom vrču iz kojeg je gost, došavši prvi put u domaćinovu kuću, ispijao vino dobrodošlice uz poseban obred. Ovdje vino izlazi iz okvira tehnologije i ulazi u sferu običaja: kultura pijenja, gostoprimstvo i rituali koji daju smisao lokalnom vinogradarstvu. Takve priče objašnjavaju zašto je vinarstvo u Hrvatskoj neraskidivo povezano sa zajednicom i tradicijom.
Život jedne bobice: od cvatnje do vina
Četvrta cjelina naziva se “Život jedne bobice” i prati put grožđa od cvatnje do dozrijevanja na trsu, zatim berbu, muljanje, fermentaciju na kvascima i “pretvaranje” u vino. Dodatnu dimenziju daje virtualna stvarnost (VR): promatra se proces koji objedinjuje vinograd, vrijeme, znanje i preciznost. Za nekoga tko tek ulazi u vinski svijet to je jasna škola osnova, a za iskusnije dodatno zanimljiva interpretacija procesa proizvodnje.
Radoboj, rudarstvo i fosili: kako je otkriveno skriveno bogatstvo
Radoboj se prvi put spominje 1334. godine u zapisu o župnoj crkvi Svetog Trojstva. Kraj se značajnije razvija nakon pronalaska nalazišta samorodnog sumpora 1811. godine, jednog od ekonomski značajnijih takvih ležišta u Europi. Kasnije je rudarstvo nastavljeno otkrićem ugljena, a upravo su rudarski zahvati otkrili i vrijedne arheološke te fosilne nalaze flore, kukaca, riba i školjaka.
Dio pronađenog materijala završio je širom Austro-Ugarske Monarhije u privatnim zbirkama i muzejima. Ipak, značajan dio fosilnih kukaca poput mrava, cvrčaka, skakavaca i cvjetnih osa sačuvan je u Radoboju, pa je tamošnja zbirka vrijedna i u svjetskim razmjerima. Takav kontekst dodatno pojačava važnost okamine lista: ona nije izoliran nalaz, nego dio šire priče o prirodnoj povijesti prostora.
Vinogradarstvo danas: sorte, kvaliteta i nova znanja u čaši
Udruga vinara i vinogradara “Radobojski pajdaši” osnovana je 2004. i djeluje na području općine Radoboj, grada Krapine i okolice te dijelu općine Mihovljan. U vinima je primjetan velik napredak u kvaliteti, kao posljedica primjene novih tehnologija i znanja, ali i pravilnog odabira sorti. Vinogradi su, osim starim zagorskim sortama, uglavnom zasađeni sauvignonom, muškatom i chardonnayom koji na tom području daju odlične rezultate, a prepoznatljiv regionalni identitet dodatno naglašava i slavonsko i podunavsko vinogorje.
Vinari su prepoznali i ograničenja starih sorti kod proizvodnje mirnih vina, osobito beline, pa se ozbiljno razmišlja o pjenušavim vinima koja od takvog grožđa mogu dosegnuti iznimno visoku razinu kvalitete. Potencijal beline starohrvatske dokazuje i pjenušac proizveden klasičnom metodom druge fermentacije u boci u suradnji sa zagrebačkim Agronomskim fakultetom, u sklopu projekta zaštite i revitalizacije autohtonih sorata vinove loze Hrvatskog zagorja.
Priča o okamini i suvremena interpretacija hrvatskog vinarstva
U hrvatskom vinarstvu tradicija često znači obiteljsko nasljeđe, kontinuitet rada u vinogradu i pažljivo građenje kvalitete kroz godine. Na portalu Zdjelarević.eu taj se spoj osjeća u filozofiji koja povezuje modernu proizvodnju i dugogodišnje iskustvo, s naglaskom na kvalitetu i poštovanje prema onome što loza daje u svako doba, što se vidi i u priči o 40 godina vinarstva.
U projektu Hrvatski Nacionalni Muzej Vina u Zagorju, čiji je autor Davor Zdjelarević, prezentirana je i ova priča o okamini lista vinove loze staroj 12 milijuna godina kao snažan dokaz da vinogradarstvo i vinarstvo na ovom području nisu samo dio gospodarstva, nego i dio prirodne i kulturne povijesti Hrvatske. Važno je istaknuti da je Hrvatski Nacionalni Muzej Vina u Zagorju projekt u nastanku, a njegova se realizacija očekuje do 2028. godine.
